najpoznatija turistička destinacija u Srbiji, kao i klimatsko lečilište .Planina koja se prostire na površini od oko 1000 km2, dugačka je oko 30 km, a široka i do 15 km. Pruža se pravcem severozapad-jugoistok. Najviši vrh je Tornik (1496 m). Zlatibor se prostire izmedju 43° 31' SGŠ i 43° 51' SGŠ, i izmedju 19° 28' IGD i 19° 56' IGD. Zlatibor se nalazi na severnom dijelu oblasti zvane Stari Vlah, granične oblasti izmedju Raške, Hercegovine i Bosne. Leži u oblastima opština Čajetine, Užica i Nove Varoši u Zlatiborskom okrugu. Administrativni centar Zlatibora je varošica Čajetina, ali centar Zlatibora u svakom drugom pogledu - osim administrativnom - su Kraljeve Vode (Zlatibor).
čċ
IGD i 19° 56' IGD. Zlatibor se nalazi na severnom dijelu oblasti zvane Stari Vlah, granične oblasti izmedju Raške, Hercegovine i Bosne. Leži u oblastima opština Čajetine, Užica i Nove Varoši u Zlatiborskom okrugu. Administrativni centar Zlatibora je varošica Čajetina, ali centar Zlatibora u svakom drugom pogledu - osim administrativnom - su Kraljeve Vode (Zlatibor).
Južna i istočna granica Zlatibora su prirodne - to su reke Uvac i Veliki Rzav. Na zapadu se Zlatibor granici sa Bosnom, selima Mokrom Gorom, Semegnjevom i Jablanicom. Zlatibor je oduvek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvema carevinama - Austro-Ugarskom i Turskom.
čċ
Južna i istočna granica Zlatibora su prirodne - to su reke Uvac i Veliki Rzav. Na zapadu se Zlatibor graniči sa Bosnom, selima Mokrom Gorom, Semegnjevom i Jablanicom. Zlatibor je oduvek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvema carevinama - Austro-Ugarskom i Turskom.
čċ
Jablanicom. Zlatibor je oduvek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvema carevinama - Austro-Ugarskom i Turskom.
čċ
značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvema carevinama - Austro-Ugarskom i Turskom.
čċ
granica Srbije sa dvema carevinama - Austro-Ugarskom i Turskom.
čċ